Dud, zaboravljeni lijek iz prirode

Murvin plod, osim zbog odličnog okusa, konzumira se još i zbog svog ljekovitog djelovanja.
Dud ili murva je listopadna drvenasta kultura, a pripada porodici dudovki (Moraceae). Nepravedno je zaboravljeno, ali ukusno i zdravo voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo. U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto. Ukus dudovog ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline.
Stablo duda često izgleda starije nego što zaista jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Sastav i ljekovitost duda Murvin plod, osim zbog odličnog okusa, konzumira se još i zbog svog ljekovitog djelovanja. Još od davnina poznata je u kineskoj medicini kao snažan saveznik ljudske krvi.
Plodovi bijelog duda koriste se kod liječenja anemije, dijabetesa, opće slabosti i slabokrvnosti te opstipacije i probavnih smetnji. Plodovi djeluju antikancerogeno te imaju protuupalno djelovanje na ljudski organizam. U članku objavljenom 2017. godine u časopisu Journal of agricultural and food chemistry ističe se velika raznolikost nutritivnih sastojaka murve.
Murva sadrži: masne kiseline, aminokiseline, vitamine C, E i K, minerale magnezij, kalcij, fosfor i kalij, bioaktivne komponente (antocijani, flavonoidi, klorogenična kiselina), polisaharidi. Sastav ovih komponenti u murvi ovisi o načinu njezinog uzgoja te stadiju zrenja. 2019 godine. u znanstvenom časopisu International journal of molecular sciences objavljen je zanimljiv članak vezan za terapeutska svojstva ploda i lista murve. Ističe se kako je njihovo korištenje u terapeutske svrhe posljedica sljedećih svojstava murve: antibakterijska svojstva, antioksidativna svojstva, protuupalna svojstva, hepatoprotektivna svojstva, imunomodulatorna svojstva, neuroprotektivna svojstva, laksativni učinak, utječe na smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2 zbog hipoglikemijskog učinka, pomaže kod loše cirkulacije, utječe na smanjenje razine lipida u krvi, pomaže kod ateroskleroze.
Otkriveno je kako murva sadrži polifenolne komponente (flavonoide i antocijane) koji su važni antioksidansi i prema tome utječu pozitivno na zdravlje ljudi. Polifenolne komponente se razlikuju ovisno o vrsti murve.
Crna murva je bogata flavonoidima dok bijela murva ima manju koncentraciju flavonoida i antocijana. Flavonoidi prisutni u listu crne murve pokazuju hepatoprotektivna svojstva (djeluju zaštitno na stanice jetre). De Souza i suradnici su prvi znanstvenici koji su primjetili učinak morusina (flavonida prisutnog u murvi) na smanjenje boli. 2000. godine izolirali su morusin iz korijena murve koji je pokazao značajan učinak na suzbijanje abdominalne boli namjerno izazvane korištenjem kiselina kod miševa. Antibakterijska svojstva listova murve posebno su bila zanimljiva znanstvenicima sa Sveučilišta Qauid-i-Azam u Pakistanu. 2017. godine u znanstvenom časopisu Pakistan journal of pharmaceutical sciences objavili su studija u kojoj su ispitivali učinak alkoholnih ekstrakata lista murve na bakterije Streptococcus mutans, Escherichia coli, Staphylococcus aureus i Bacillus subtilis. Rezultati su pokazali pozitivan učinak alkoholnih ekstrakata listova murve na suzbijanje rasta navedenih bakterija. Sadnja i uzgoj duda Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici, čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima. Obično se zbog dugovječnosti sade uz puteve. Razmnožavanje duda Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan uzgoj se preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje. Berba i plodovi duda Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja, preko srpnja, pa i cijeli kolovoz. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća. Ljekovita svojstva duda:podmlađuje organizam, regulira razinu šećera u krvi, smanjuje rizik od degenerativnih bolesti, jača bubrege, čisti jetru, pomaže kod zatvora, poboljšava krvnu sliku, ublažava simptome gripe i prehlade, ubrzava zarastanje rana. –

Leave a Comment