Ove vrste sušenog voća trebali bismo jesti zimi, prepune su vitamina D

Nedostatak vitamina D u tijelu može povećati rizik od bolova u kostima. To se često događa zimi, kada je puno manje sunca nego tokom toplih mjeseci. Kako ne bi došlo do bolova, važno je u svakodnevnu prehranu uvrstiti ovih pet vrsta sušenog voća.

Dobra stvar je što mnogi ovu vrstu voća ionako vole jesti, pa im neće biti problem jesti ih često tokom sedmice.

Suhe smokve

Slatke i hranjive, suhe smokve predstavljaju ukusan način povećanja unosa vitamina D u organizam. U njima možete uživati kao poslastici za međuobrok, ali ih možete jesti i sa žitaricama za doručak ili u salatama.

Grožđice

Grožđice su vrlo popularno suho voće, a najbolja stvar je što su prepune vitamina D. Mogu se dodati jogurtu, zobenim pahuljicama ili mješavini s raznim orašastim plodovima. U kojem god obliku ih odlučite kombinirati, nećete požaliti.

Grožđice nastaju sušenjem grožđa i jedna su od najpopularnijih vrsta suhog voća. To je cjelovita i zdrava namirnica koja ima niz ljekovitih svojstava.

Za njihovu popularnost i širenje po zapadnom svijetu zaslužni su drevni Egipćani i Feničani. Zbog dugog roka trajanja od davnina se koriste kao izvor energije na dugim i napornim putovanjima.

Bile su obavezne na brodu Kristofora Kolumba, davale su energiju Robertu E. Pearyju tijekom pohoda na Sjeverni Pol, astronautu Scottu Carpenteru u svemiru 1962. godine, te vojsci generala Hanibala kod prelaska preko Alpa.

Danas su najviše cijenjene zbog finog okusa i povoljne cijene, a odlična su zamjena za slatkiše.

Najpopularnije su u pripremi kolača, te imaju brojna ljekovita svojstva.

Suhe marelice

Marelice su dobre u različitim verzijama, a suhe marelice odličan su način za povećanje razine vitamina D tokom hladnih zimskih mjeseci. Možete ih kombinirati s raznim jelima, ali i uživati u njima samima kao u odličnoj zdravoj slastici.

Datulje

Datulje su bogate prirodnim šećerima, voće koje podiže energiju i sadrže pristojnu količinu vitamina D. Najpopularniji načini konzumacije su u desertima ili smoothiejima, ali možete ih jesti i same.

Datula je biljka koja postoji u ljudskoj ishrani hiljadama godina. Porijeklo ove biljke je u sjevernoj Africi, odakle se proširila u zemlje Bliskog istoka, te u maloj mjeri u Evropu i Sjevernu Ameriku. Poznato je preko 100 sorti hurmi koje se dijele u 3 različite grupe: meke, polusuhe i suhe, a ova podjela zapravo zavisi od sadržaja glukoze, saharoze i fruktoze.

Hurme se mogu jesti same, kao užina, možete ih puniti različitim kremama, kao što su puter od orašastih plodova, krem ​​sir ili proteinela. Osim toga, urme se često koriste mljevene u raznim kolačima jer vežu smjesu, daju kremastu strukturu i slatkoću.

Hurme pružaju širok spektar esencijalnih nutrijenata i veoma su dobar izvor kalijuma. Sadržaj šećera u zrelim hurmama je oko 80%; ostatak se sastoji od proteina, vlakana i elemenata u tragovima, uključujući bor, kobalt, bakar, fluor, magnezij, mangan, selen i cink.

Suhe šljive

Suhe šljive nisu poznate samo po dobrobitima za probavu, već i po tome što su dobar izvor vitamina D. One su hranjive i zadovoljavajući međuobrok koji će vas zasititi, a možete ih jesti same, uz žitarice za doručak ili u raznim desertima.

Leave a Comment