Paradajz i njegove dobrobiti za zdravlje

Paradajz se tradicionalno svrstava u povrće, no iz perspektive botaničara smatra se voćem. Veoma je korisna namirnica bogata raznim nutrijentima zbog čega je neizostavan dio zdrave ishrane.

Sadrži vitamine B-grupe, zatim vitamine C,E,K i P. Od minerala najviše ima kalija, natrija, željeza, kalcija, joda, cinka…

Paradajz koji se u punoj sezoni uzgaja na otvorenom prostoru ima 2 puta više vitamina C nego onaj iz staklenika. Osim toga, ovaj je paradajz ukusniji i bogatiji korisnim sastojcima.

Od osnovnih hranljivih sastojaka najviše ima ugljenih hidrata (fruktoza, glukoza), a vrlo malo bjelančevina i masti. Tomatin, koji se nalazi u lišću i stabljici, djeluje protiv gljivičnih oboljenja (mikoza).

Paradajz spada u grupu biljnih antibiotika, jer sadrži materije koje uništavaju štetne mikroorganizme. Veoma je važan u ishrani kako djece i odraslih, tako zdravih i bolesnih.

Crvena boja paradajza potiče od likopena, liposolubilnog (rastvorljivog u mastima) biljnog pigmenta, koji pripada familiji karotenoida, odnosno karotena. Karoteoidi su prirodni, žućkasti, naranžasti i crveni pigmenti koji se nalaze u voću i povrću, obojenim žuto, naranžasto ili crveno.

Paradajz je glavni izvor likopena, moćnog antioksidansa i antikancerogene supstance. Prema ispitivanju obavljenom prije petnaest godina likopen se pokazao kao jači antioksidans od vitamina E i C. Treba naglasiti, da antioksidansi štite ćelije od oštećenja prouzrokovanog slobodnim radikalima.

Različita istraživanja pokazuju da je na Mediteranu, gdje je ishrana bogata paradajzom, tj., likopenom smanjena učestalost bolesti srca, krvnih sudova i raka. U isto vrijeme naučnici vjeruju da za zaštitu od raka nije zadužen samo likopen, već i složeni međuodnosi likopena, drugih fitohemikalija i hranljivih sastojaka u paradajzu.

Paradajz ima sposobnost naknadnog dozrijevanja, odnosno ubran zeleni paradajz odležavanjem dobija svoje karakteristične osobine.  Ni nezreli, ni prezreli paradajz nije za upotrebu. 

Plijesnivi plodovi mogu biti kontaminirani mikotoksinima, otrovima koje stvaraju plijesni, a smatraju se i kancerogenim.

Tokom termičke obrade (kuhanje, dinstanje, barenje…), za pripremu različitih prerađevina (kečap, sok, pire, sos…), dolazi do oslobađanja likopena iz razorenog tkiva paradajza. Za razliku od beta karotena i ostalih karotenoida likopen je otporniji na toplotu, odnosno zagrijevanje. S obzirom da je likopen rastvorljiv u mastima, tako dodatak male količine ulja u prerađevine od paradajza, poboljšava apsorpciju likopena u želudačno – crijevnom traktu.

Dakle, sasvim je jasno zašto se količina likopena u organizmu više povećava kada se konzumira sok ili sos dobijen kuhanjem paradajza, kome je dodana mala količina maslinovog ulja. Likopen se nagomilava u nadbubrežnoj žlijezdi, testisima, jetri i tkivu prostate. Od svih organa, ćelije prostate sadrže najveću količinu likopena.

Sirovi paradajz ne treba konzumirati posoljen, jer natrij uništava njegove vrijedne sastojke, naročito kalij. Ako se konzumira bez soli njegovo bogastvo kalijem bit će odlično iskorišteno, piše nutricionista Mirjana Ljutić.

Vrijednost paradajza povećavaju u njemu sadržani fermenti, organske kiseline, celuloza i pektin. Paradajz podstiče izlučivanje vode, povoljno djeluje  na srce i krvni pritisak i održava dobro stanje krvi i krvnih sudova. Razlog za dobar terapijski učinak likopena na smanjenje rizika od bolesti srca i krvnih sudova  moguće je potražiti i u činjenici da ovaj karotenoid, pored snažnog antioksidansnog dejstva, koči ključni enzim  u stvaranju holesterola, čime doprinosi i sniženju koncentracije štetnih efekata povišenog nivoa holesterola u krvi.

Konzumiranje svježeg paradajza pomaže da se smanji loš kolesterol i nivo triglicerida. Osim toga, sprječava neželjenu agregaciju (nakupljanje) stanica u krvi – faktor koji je posebno važan u smanjivanju rizika od srčanih tegoba. U nedavnoj studiji, od 26 namirnica paradajz i grah su bili na vrhu popisa kada je u pitanju zdravlje srca.

Tek su nedavno naučnici počeli sa identificiranjem nekih od najneobičnijih sastojaka koji se kriju u paradajzu. Jedan od njih se zove esculeoside, drugi se zove flavonoid chalconaringenin, a treći molekula koja se zove 9okso-octadecadienoic kiselina. Sva tri sastojka, pored niacina, folata i vitamina B6 kojih je paradajz pun, igraju jako važnu ulogu u zdravlju srca.

Paradajz je od koristi za sve stomačne organe, posebno za jetru i žuč. Kao lijek, paradajz se svakodnevno daje oboljelima od čira na želucu. Na žalost, bolesnici sa oštećenom funkcijom bubrega  trebaju voditi računa o količini paradajza u ishrani, jer je bogat kalijem, čiji unos mora biti smanjen kod hroničnih bubrežnih oboljenja.

U slučaju avitaminoza (bolesti i poremećaji izazvani nedostatkom vitamina u organizmu), paradajz je takođe preporučljiv. Paradajz se posebno dovodi u vezu s manjim obolijevanjem od raka pankreasa i grlića materice. Ostala ljekovita svojstva paradajza su da popravlja krvnu sliku, pomaže liječenju artritisa, reume, snižava ureu u krvi, služi kao preventiva od zapaljenja slijepog crijeva, a i odličan je protiv hemoroida.

Paradajz – Borac protiv karcinoma i mnogih drugih bolesti

Likopen pomaže u borbi s kancerogenim stanicama i djelotvoran je kod mnogih drugih bolesti. Ovaj snažan antioksidans štiti naše tijelo od slobodnih radikala i prijevremenog starenja.

Paradajz je prepun ovog važnog antioksidasa, koji mu daje raskošnu crvenu boju. Naše tijelo ne može samo stvoriti likopen, zbog toga potrebno ga je unositi s hranom.

Iako i drugo voće i povrće sadrži ovaj važan sastojak, ni jedno od njih se ne može pohvaliti tako visokom sadržajem likopena kao paradajz.

U naučnom svijetu provodi se sve više istraživanja ljekovitosti paradajza. Konzumiranje paradajza donosi više dobrobiti za zdravlje nego što naučnici mogu opisati, bar za sada. Istraživanja su potvrdila da paradajz može spriječiti ne samo rak, nego i bolesti srca i krvnih žila.

Uzimanje velikih doza likopena može spriječiti rak prostate, grlića maternice, crijeva i mnogih drugih vrsta raka.

U provedenim eksperimentima likopen se ubrizgavao u već postojeće kulture raka, što je zaustavilo njihov daljnji rast.  Ovo je snažan dokaz izvanrednih ljekovitih svojstva paradajza.

Samo 540 ml soka paradajza je dovoljno da bi organizam dobio visoku dozu likopena.

To znači da dnevno jedna čaša soka od paradajza može vam pomoći da ostanete u savršenom zdravlju.

Zanimljivo je da je paradajz zdrav ne samo u sirovom nego i kuhanom obliku, jer kod kuhanja iskoristivost likopena raste, a ne smanjuje se.

Iako je već bilo napravljeno dosta istraživanja u području djelovanja paradajza na zdravlje čovjeka, to je tek početak, jer znanstvenici shvaćaju da potpuni potencijal paradajza još nije razotkriven.

Paradajz je jedna od najzdravijih namirnica sposobna zaštiti čovjeka od najgorih bolesti.

Likopen – čudotvorni sastojak paradajza

Studija koju su proveli dermatolozi na Sveučilištu Charite u Berlinu otkrila je vezu između likopena i glatke, manje naborane kože. Istraživači su otkrili da likopen igra jako važnu ulogu za zdravlje kostiju, te da žene koje ne konzumiraju dovoljno namirnica koje ga sadrže (a paradajz je prepun) imaju veću šansu da obole od osteoporoze.

Dok kuhanje paradajza umanji količinu Vitamina C, ono poveća učinkovitsot likopena. Pošto je likopen lako topiv u masti, za najbolji efekat se preporučuje kuhanje paradajza na maslinovom ulju.

Leave a Comment