Zašto su korisni bademi?

Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalus dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo – i gorki badem (Prunus amygdalus amara).

Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv.

Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.

U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, mineralne i aromatske tvari te vitamine. Osim velike upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.

Danas se badem najviše uzgaja u Italiji, Španiji, Grčkoj, Maroku, u Kaliforniji (SAD) i dr. U zemlja­ma s oštrijom klimom nego što je sredozemna, kao i u suptropskom području, uzgoj badema je ograničen. Procjenjuje se da je u svijetu pod bademom oko 1 100 000 ha, od toga je polovica u Sredozemlju.

Brojna dosadašnja istraživanja su pokazala da bademi imaju odlično djelovanje na zdravlje cjelokupnog organizma.

Iako sadrže visok udio masti, imaju odlična nutritivna svojstva, hranjivi su i jako zdravi.

Bademi su također jako dobar izvor bakra, vitamina B2 i fosfora, ali imaju visoku kalorijsku vrijednost. Naime, jedna porcija badema sadrži oko 160 kalorija.

Bademi obiluju antioksidansima

Antioksidansi štite stanice od oksidacijskog oštećenja koje može oštetiti molekule unutar stanica, ubrzati proces starenja i povećati rizik od nastanka niza bolesti, uključujući različite vrste raka.

Većinu antioksidanasa pronalazimo u smeđoj korici badema, zbog čega stručnjaci savjetuju da ih ne gulite. Jedno istraživanje je pokazalo da bademi kod pušača mogu smanjiti nivo oksidacijskog stresa za čak 35% nakon samo 4 tjedna svakodnevne konzumacije.

Odličan izvor vitamina E

Vitamin E je vitamin topiv u masti i ima moćno antioksidacijsko djelovanje. Zadržava se na staničnoj membrani i štiti stanice od oksidacijskog oštećenja.

Bademi su jedan od najboljih izvora vitamina E. Jedna porcija badema će zadovoljiti čak 37% ukupne preporučene dnevne vrijednosti vitamina E. Nekoliko istraživanja je pokazalo da povećanje unosa vitamina E može smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti, različitih vrsta raka i Alzheimerove bolesti.

Bademi regulišu nivo šećera u krvi

Bademi sadrže malo ugljikohidrata, a puno zdravih masti, proteina i vlakana. To ih čini odličnima za regulaciju nivoa šećera kod dijabetičara.

Bademi su također jako dobar izvor magnezija koji sudjeluje u više od 300 tjelesnih procesa, uključujući i kontrolu nivoa šećera u krvi.

Preporučena dnevna doza magnezija je od 310 do 420 miligrama, a 60 grama badema sadrži čak 150 miligrama magnezija. To znači da bademi u kombinaciji s drugim dobrim izvorima magnezija mogu pomoći zadovoljiti dnevne potrebe tijela za magnezijem.

Istraživanja su pokazala da dijabetičari vrlo često boluju od manjka magnezija, što otežava održavanje stabilnog nivoa šećera i narušava oslobađanje i djelovanje inzulina. Bademi, kao i ostale namirnice bogate magnezijem, mogu pomoći u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.

Magnezij reguliše nivo krvnog pritiska

Visok krvni pritisak (hipertenzija) je jedan od vodećih uzročnika srčanog i moždanog udara, i zatajenja bubrega. Manjak magnezija je usko povezan s povišenim krvnim pritiskom, bez obzira na tjelesnu težinu.

Istraživanja su pokazala da povećanjem unosa magnezija možete regulirati krvni pritisak. Većina ljudi ne unosi dovoljno magnezija, zbog čega stručnjaci preporučuju redovito konzumiranje badema.

Leave a Comment